Gabriel Fairchild dokazao se kao junak u bitki kod Trafalgara, no junaštvo ga je stajalo vida. Gore od toga, i zaručnica ga je napustila. Slijep i razočaran, povlači se na obiteljsko ladanjsko imanje, gdje otad provodi dane i noći zatvoren u kući, poput životinje u kavezu.

Knjigom Do nade i natrag, Europa 1950.–2017. Ian Kershaw dovršava svoj projekt pisanja europske povijesti dvadesetog stoljeća. Jednom, kada ova sadašnjost postane prošlost, ovo djelo neće ostati zapamćeno samo kao intelektualna avantura vrhunskog povjesničara koji se, svjestan rizika, upustio u pisanje povijesti vlastitog vremena.

Enciklopedija Povijest svijeta iz godine u godinu je sveobuhvatna studija koja veliča ljudsku kreativnost, ali ne zaobilazi ni destruktivnost ljudskog roda, bavi se otkrićima i razumijevanjem koliko i prirodnim katastrofama i ljudskim bezumljem. Spektakularno ilustrirani i sažeto objašnjeni, ključni povijesni događaji od začetaka poljodjelstva do najnovijih astrofizičkih otkrića izloženi su na vjerojatno najsveobuhvatnijoj ikad sastavljenoj lenti vremena. Više pročitajte u nastavku...

Godina je oko 1530. i negdje blizu bosanske Jablanice turski danak u krvi plaćen je životom malenog dječaka Luke. Istrgnut iz ruku majke čije je ime zaboravio i bačen u nepoznatu sredinu čiji jezik ne govori, Luka postaje Ibrahim. Na putu da postane nemilosrdan ratnik Turskoga Carstva Ibrahim usvaja osmanske vrijednosti, gotovo bespogovorno prihvaćajući nove majčinske i očinske figure, njihov jezik, znanje i vještine te islamsku vjeru. Dok se njegovo vrijeme bliži kraju, svoju životnu priču podijelit će sa svojim sinom. Osvrće se na velike ljubavi, nezaboravna prijateljstva, bezbrojne bitke od Anatolije do Sigeta, kao i značajne susrete s velikim osobnostima poput Sulejmana Veličanstvenog. Ipak, Ibrahim će odbiti sve blagodati koje dolaze s osmanskim dvorom – zbog vlastite vjere u ljude.

Roman Povijest paučine je legenda o istarskom vampiru Juri Grandu. Radnja romana Povijest paučine započinje nizom mahom socijalno konotiranih egzistencijalnih epizoda iz neposrednog okruženja glavnog lika (pripovjedača), među kojima posebno mjesto zauzima samoubojstvo osiromašena profesora, koji je, kako će se postupno otkrivati, za boljih dana nakanio istražiti i rasvijetliti upravo fenomen Uskočkog rata u Istri, u čemu ga je, međutim, spriječila neimaština, nastupila po odlasku u mirovinu. I osobno sklon sličnim temama, pripovjedač odlučuje nastaviti istraživanje pokojnog susjeda i taj ga naum, kroz proučavanje arhivske građe i odlazak na „teren“ naposljetku vodi u pazinski kraj, gdje ne samo da mu se legenda o Grandu nameće kao mogući vrhunac jedne nesretne epohe, već u njoj pronalazi i objašnjenja vlastitih životnih problema i nedoumica, koja, opet, otvaraju nova egzistencijalna pitanja.