Elan Mastai

Sva naša pogrešna sutra

Povijesni roman

Budućnost kako smo je 1950-ih zamišljali doista se i ostvarila. Godina 2016. iz koje dolazi Tom Barren, utopijski je tehnološki raj letećih automobila, pokretnih nogostupa i baza na Mjesecu. Svijet je to u kojem se voće ne kvari, a punk nikada nije postojao.
Tom je tipični luzer, neuspješni sin uglednog znanstvenika, koji se u tom savršenom svijetu i ne snalazi najbolje, a onda mu se život još okrene naglavačke. Potpuno zatečen sudbinom koja ga je snašla, Tom donosi nepromišljenu odluku koja će drastično promijeniti ne samo njegov život, već i samo tkanje svemira. Zbog nezgode tijekom putovanja kroz vrijeme, Tom se nađe u pogrešnoj 2016. godini, u našoj stvarnosti koja je za njega potpuna nepoznanica.

Prvo poglavlje pročitajte ovdje.

Paul Veyne

Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove?

Povijesna monografija

Je li moguće da su Grci, ti mudri preci koji su nas naučili logički razmišljati, vjerovali u titane, kiklope i junake kojima obiluje njihova mitologija? Za pretpostaviti je da su mislili kako je Minotaur pjesnička izmišljotina, no jesu li, slijedom toga, sumnjali u postojanje Tezeja?

Što je istina, ima li više lica i je li ideja o istini u modernom smislu postojala u drevnim vremenima? Što smatramo predajom, legendom i mitom, a što znanošću koja opet polazi od vlastite mitologije? To su samo neka pitanja koja postavlja autor i na njih daje znanstveno utemeljene odgovore. Proučavajući prirodu mitova, oblike njihove primjene, kriterije istinitosti i sumnjivu dvosmislenost koja iz njih proizlazi, Paul Veyne propituje poveznice ovih narativa s historiografijom, tim drugim tipom diskursa koji pretendira objedinjavati znanja o minulim događajima.

Philipp Blom

Rastrgane godine

Povijesna monografija

Europsko međuraće od 1918. do 1939. uobičajeno se percipira kao tjeskobno razdoblje sveopćeg posttraumatskog poremećaja koje je izazvao Prvi svjetski rat i mučnih događaja koji su pripremali Drugi. Rastrgane godine Philippa Bloma ne bave se međutim ključnim povijesnim događajima koji su obilježili to razdoblje, već poviješću svakodnevice, znanosti, kulture i umjetnosti. U političku povijest zadiru tek da bi podsjetile na bizarnost i stravu tog vremena, u rasponu od D’Annunzijeve avanture u Rijeci preko ukrajinskoga Gladomora i nacističkog spaljivanja knjiga do tragedije Španjolskoga građanskog rata. U pozadini velikih političkih poremećaja i kriza odjekivale su sinkope jazza, besmisleni i buntovni stihovi dadaizma i kaotična buka velegradova, koji su tada prvi put doživjeli automobilske gužve. Philipp Blom nudi nam fascinantne podatke o vremenu koje ne zaslužuje biti upamćeno isključivo po totalitarnim zločinima. Saznajemo, između ostaloga, da je H. G. Welles prezirao film Metropolis Fritza Langa, da je astronom Hubble (po kojem je nazvan golemi teleskop u Zemljinoj orbiti) otkrio kako je naš Mliječni put tek jedna od bezbrojnih galaktika i da su nacisti našli načina da utječu na hollywoodsku produkciju. Takav pristup povijesti već je poznat čitateljima Vrtoglavih godina istog autora. Rastrgane godine njihov su nastavak, sequel koji su očekivali od Philippa Bloma, vrhunskog povjesničara popularne kulture.

Rita Monaldi, Francesco Sorti

Malaparte, smrt kao ja

Povijesni roman

Otok Capri, kolovoz 1939. Italija je u raljama fašizma, a Drugi svjetski rat samo što nije počeo. Na blistavoj zabavi pod zvijezdama prepunoj talijanskih aristokrata, nacista, špijuna i milijunaša, književnik Curzio Malaparte, veliki zavodnik i enfant terrible fašističkog pokreta, susreće zagonetnu ljepoticu, ženu koju je čekao cijeli život. Ali noć je još mlada i prije nego završi, Malaparte će se sukobiti s časnikom SS-a i uvući u spletku koja bi mogla odlučiti sudbinu svijeta, a dvojica će mu agenata Mussolinijeve tajne policije dati do znanja da ga sumnjiče za ubojstvo mlade engleske pjesnikinje. Svjestan da mu zatočeništvo donosi smrt, Malaparte se skriva, ali se ne predaje. Prije nego dođu po njega, odlučan je otkriti tko mu pokušava podvaliti, ali i podvući crtu pod niz pustolovina, grešaka, junaštava i kukavičluka koje je nazivao životom.

Prvo poglavlje pročitajte ovdje.

Ivor Karavanić

Paleolitički lovci skupljači na tlu Hrvatske

Monografija

Postoje mnogobrojne knjige o raznim arheološkim razdobljima na tlu Hrvatske. Ova međutim nastoji sintetizirati dosadašnja znanja o najranijim stanovnicima ovih prostora. Sagledat će se evidencija s najznačajnijih kontinentalnih i jadranskih nalazišta, što omogućuje usporedbu ponašanja i prilagodbe lovaca skupljača na različite okolišne uvjete, jer su i u vremenu izmjene ledenih doba (pleistocen) postojale značajne klimatske i ekološke razlike između kontinentalnih i tadašnjih jadranskih nalazišta. Dva paleolitička nalazišta iz Hrvatske, od najveće važnosti i interesa za svjetsku znanost, zasigurno su Krapina i Vindija u Hrvatskom zagorju. Nalazi neandertalaca i njihove materijalne kulture s tih nalazišta, objavljeni u raznim vrhunskim znanstvenim časopisima, vidno su doprinijeli rekonstrukciji njihove morfologije, genoma, načina života i ponašanja. Stoga će ovdje posebna pažnja biti posvećena razdoblju njihova obitavanja (srednji paleolitik).

Pročitajte jedno poglavlje ovdje.