Nedovršena djela kao remek djelo - Michelangelov način rada

Michelangelo Buonarroti (1475-1564) poznat kao Michelangelo bio je jedan od najvećih protagonista talijanske renesanse. Rođen u Capreseu, u pokrajini Arezzo 1475. godine, Michelangelo je od malih nogu proučavao i klasičnu umjetnost i djela autora kao što su Giotto i Donatello.

PREPORUKA: knjiga http://www.historicart.com.hr/knjige/michelangelo-750

Umjetnik s velikim talentom, ali nemirna osobnost, Michelangelo je počeo raditi od mladosti i njegova se aktivnost uglavnom odvijala između Rima i Firence, dvaju gradova koji još uvijek čuvaju mnoga njegova remek-djela. U Firenci je radio za obitelj Medici, a u toskanskom gradu Michelangelo je stvorio djela velike vrijednosti kao što su Doni Tondo i David. Početkom šesnaestog stoljeća umjetnik se preselio u Rim gdje je stvorio druga slikarska i kiparska remek-djela kao što su Pietà i freske na svodu Sikstinske kapele.

Bio je slikar, kupar i arhitet. Prijektirao je kupolu sv. Petra. Posebno je bio poznat po tome da ne dovrši svoja djela. 

Bio je jedan od najvažnijih talijanskih umjetnika šesnaestog stoljeća. Prema njemu, smisao kiparstva bio je krenuti od kamenog bloka i raditi oduzimanjem, odnosno uklanjanjem viška materijala kako bi se otkrilo ono što je zapravo već prisutno u materijalu. Figure bi, dakle, bile zatočene u bloku i umjetnik ima zadatak da ih "oslobodi". Zbog toga se možete diviti raznim Michelangelovim djelima koja kao da se "bore" za pojavu. Tehniku ​​je već uveo Donatello, ali Michelangelo ju je usavršio. Međutim, mnoga djela koja je veliki umjetnik izradio ovom tehnikom do nas su došla nedovršena, a mnogi su stručnjaci formulirali teorije zašto. 

Prema nekima, nedovršena djela povezana su s Michelangelovim nemirnim karakterom: stalna uznemirenost i nezadovoljstvo tjerali su autora da napusti svoje kreacije, a da ih nije dovršio u potpunosti. Međutim, prema drugima, iza izbora stoje tehnički razlozi. One bi se povezivale s umjetnikovom tehnikom koja se temeljila na "oduzimanju" materijala od kamenog bloka. Rad oduzimanjem se gotovo uvijek temeljio na nadahnuću trenutka te je stoga često bio podložan modifikacijama tijekom rada, na temelju inspiracije autora. Michelangelo je želio razbiti klasičnije teorije i one povezane s akademskom estetikom kako bi prihvatio veću umjetničku slobodu. Ghinassi, koji je nedavno objavio knjigu "Michelangelo i nedovršeno", tvrdi da se umjetnik nije služio pripremnim crtežima ni skicama, već je imao samo nejasne skice, budući da je djelo samo izniklo iz bloka mramora. Michelangelo je, naime, vjerovao da je djelo već prisutno te je obradom kamena izvukao ono što je skriveno u njemu. U tim se slučajevima nedovršenost ne pojavljuje kao granica, već kao izbor, oblik izražajne slobode.

Među najpoznatijim "nedovršenim" djelima su Rob, San Matteo i Zatvorenici (nastali za grobnicu Julija II.) koji se čuvaju u Galleria dell'Accademia u Firenci, ali i Rondanini Pietà koja se čuva u Muzeju dvorca Sforzesco iz Milano. 

Izvor: Historicart.com.hr