VENECIJA I OTOCI LAGUNE

VENECIJA I OTOCI LAGUNE

Za Veneciju, nekoć najbogatiji europski grad, tvrdi se da je i najljepši. Sagrađena na drvenim stupovima usred lagune na talijanskoj obali Jadranskog mora, Venecija se ponosi svojim bogatstvima. U danima najvećeg uspjeha taj je grad – država imao snažne trgovačke veze s Bizantskim Carstvom i muslimanskim svijetom. Potkraj 13. stoljeća više od 3300 venecijanskih brodova dominiralo je trgovinom na Mediteranu. Tijekom tog razdoblja procvata, najistaknutije obitelji natjecale su se u gradnji veličanstvenih palača i podržavanju najtalentiranijih umjetnika. Veliki kanal, glavna žila kucavica, u elegantnoj krivulji prolazi središtem grada. Izlet vaporettom (vodenim autobusom) po Velikom kanalu otkrit će vam eleganciju više od 300 palača i prekrasnu gradsku mješavinu Europe i Bizanta. Upravo su te privatne palače i kuće, a ne toliko javni spomenici, ono što Veneciju čini tako privlačnom. Dok ih istražujete vozeći se u gondoli ili pješice, uske i sporedne uličice otkrivaju vam svu dekorativnost grada koja odaje nekadašnje bogatstvo i važnost Venecije.

 

KAKO JE SAGRAĐENA VENECIJA?

Venecija se nalazi u istoimenoj laguni na sjeverozapadnoj obali Jadranskog mora te obuhvaća 118 malih otoka.

Povjesničari smatraju da je Venecija osnovana između 5. i 7. st., u vrijeme učestalih napada barbarskih plemena koja su nadirala sa sjevera te palila i pljačkala naselja na kopnu. Bježeći pred pljačkašima, mnogi stanovnici priobalnih naselja sklonili su se na obližnje male otoke koji su bili prilično nepristupačni, ali su im pružali veću sigurnost.

Drevni zapisi pokazuju da su prve građevine podignute na temeljima načinjenim od trupaca koji su bili zagurani u muljevito tlo te isprepleteni tankim granama ili trskom. S vremenom su Mlečani počeli graditi kamena zdanja koja počivaju na temeljima od nekoliko tisuća drvenih stupova. No u početku su otočići oko Rialta, koji danas čine staru gradsku jezgru, često bili poplavljeni te nisu bili ni dovoljno čvrsti ni dovoljno veliki da bi se na njima moglo nastaniti mnoštvo ljudi koji su stizali s kopna. Stoga je trebalo isušiti tlo i povećati površinu tih otočića primjenom primitivnih melioracijskih metoda. Stanovnici su iskopali kanale kojima su mogli ploviti u svojim čamcima te su učvrstili tlo na otocima kako bi na njima mogli graditi kuće. Kanali su postali gradske ulice. Preko kanala sagrađeni su mostovi koji su pješacima omogućavali prelazak s jednog otoka na drugi.

Odavno je poznato da izgled morskog dna i obala lagune te kretanje morskih struja čine osjetljiv prirodni mehanizam o kojem ovisi opstanak grada. Još davne 1324. Mlečani su započeli ogroman građevinski pothvat s ciljem da skrenu tokove rijeka koje su svojim muljem polako zatrpavale lagunu. U 18. stoljeću sagradili su nasipe kako bi zaštitili luku od silovitih valova koji bi mogli prouzročiti velike štete. Na početku 20. stoljeća Trg sv. Marka bio bi poplavljen pet do sedam puta godišnje. Stotinjak godina kasnije trg je u samo jednoj godini bio poplavljen 80 puta.

 

SJEDIŠTE MLETAČKE REPUBLIKE

U vremenu od 14. do 18. st. Venecija je bila središte Mletačke Republike, jedne od najslavnijih država srednjovjekovne i ranovjekovne Europe; pomorske i trgovačke sile na Jadranu i u Sredozemlju.  Venecijom je upravljalo Veliko vijeće čiji su članovi bili pripadnici najutjecajnijih obitelji. Ono je biralo gradske dužnosnike i članove za Senat, u koje je ulazilo od 200 – 300 zastupnika. Senat je birao Vijeće desetorice, izabranu skupinu koja je upravljala gradom. Jedan od njih birao se za dužda, ceremonijalnog vođu grada.  Duždeva palača, njegov dom i sjedište vlasti tijekom 700 godina, najvećim je dijelom podignuta između 1309. i 1424. To je prekrasna gotička građevina s čije je jedne strane Veliki kanal, a s druge Trg  sv. Marka.  Pokraj je najslavnija crkva u gradu i jedna od najpoznatijih primjera bizantske arhitekture – bazilika sv. Marka. Od 1807. sjedište je venecijanskog patrijarha i nadbiskupa rimokatoličke nadbiskupije u Veneciji. Slavna je po raskoši i prekrasnim pozlaćenim bizantskim mozaicima.

U Veneciji se nalaze i neka velika djela renesansne umjetnosti. Najbolje galerije su Accademia, Glleria Giorgio Frabchetti u gotičkoj palači Ca ´ d´Oro i zbirka Peggy Guggenheim.

Zbog bogate prošlosti i jake političke dominacije u Veneciju su se s vremenom useljavali pripadnici mnogih manjina te su po njima pojedine gradske četvrti ili nazivi ulica dobili ime. Tako je svakom posjetitelju prvi dolazak u Veneciju iskrcavanje s broda na Hrvatsku rivu – Riva dei Schiavoni!

 

Izvor: Historicart.com.hr