Arheologinja Joséphine Watson-Finn odmara se na Korčuli, otoku na kojem se rodio Marco Polo. No ubrzo otkriva da jadranska idila nije tako osunčana kao što se u prvi čas čini: kad dozna za podzemni prolaz koji povezuje rodnu kuću Marca Pola s obližnjom crkvom, nađe se usred zavjere povezane s okultnim skupinama, tajnim bratstvima, nerazumljivim proročanstvima i stravičnim
zločinima. Kad se uza sve to bude morala suočiti i s demonima vlastite prošlosti, postaje upitno hoće li uopće preživjeti, a kamoli otkriti zastrašujuću istinu koju skriva crni otok Marca Pola.
 

Godina je 1683. Europa je opčinjena novom drogom. Ta se droga zove kava. Iako je izuzetno skupa, posvuda je vrlo tražena, ali monopol na nju u rukama je Turskog carstva. Dugo su Europljani prezirali taj bezbožni napitak i radije pili pivo. No unatoč visokoj cijeni kava osvaja svijet. Londonski filozofi, amsterdamski trgovci začinima i pariški pjesnici okupljaju se u kavanama kako bi uživali u ovom prosvjetiteljskom napitku.

Dvadeset prvog lipnja 1922. godine grofa Aleksandra Rostova – nositelja odličja svetog Andrije, člana Konjičkog kluba i voditelja lova – izveli su iz Kremlja i otpratili preko Crvenog trga pa kroz lijepa okretna vrata hotela Metropol. Nakon što je boljševički sud zaključio da se grof nije pokajao, osudili su ga na doživotni kućni pritvor. Ali, umjesto u svojemu uobičajenom apartmanu, sada mora živjeti u tavanskoj sobi dok Rusija proživljava desetljeća burnih previranja.

Annalise je samo obična djevojka kojoj se ispunio životni san da postane balerinom. No ona živi u mračnim vremenima i nosi u sebi tajnu koja bi mogla značiti smrt i njoj i njezinoj obitelji. Annalise je židovskog porijekla, a živi u nacističkoj Njemačkoj. Srećom to je tajna koju njezina obitelj skriva već generacijama. No stvari neće ostati skrivene dok se Annalise kreće stalno na rubu opasnosti, bačena u tamne vode špijunaže i kovitlac ljubavi prema nacističkom Standartenführeru Friedmannu.

Na temelju povijesne građe i literarnih izvora Aldo Čavić se potrudio konstituirati predodžbu identiteta hvarske komune u navedenom razdoblju, obilježenom naročito intenzivnim rastom nakon krize izazvane tzv. pučkim prevratom (1510-14). Dok su svjedočanstva mletačkih dužnosnika i stranih hodočasnika škrta objektivnim podacima i povremeno obilježena „egzotizmom“ slike, domaća pismenost također nije prebogata dokumentarnošću, ali kroz stihove i pisma (posebno poslanice) nudi ozbiljan uvid u dosegnutu civilizacijsku razinu.