Europsko međuraće od 1918. do 1939. uobičajeno se percipira kao tjeskobno razdoblje sveopćeg posttraumatskog poremećaja koje je izazvao Prvi svjetski rat i mučnih događaja koji su pripremali Drugi. Rastrgane godine Philippa Bloma ne bave se međutim ključnim povijesnim događajima koji su obilježili to razdoblje, već poviješću svakodnevice, znanosti, kulture i umjetnosti. U političku povijest zadiru tek da bi podsjetile na bizarnost i stravu tog vremena, u rasponu od D’Annunzijeve avanture u Rijeci preko ukrajinskoga Gladomora i nacističkog spaljivanja knjiga do tragedije Španjolskoga građanskog rata. U pozadini velikih političkih poremećaja i kriza odjekivale su sinkope jazza, besmisleni i buntovni stihovi dadaizma i kaotična buka velegradova, koji su tada prvi put doživjeli automobilske gužve. Philipp Blom nudi nam fascinantne podatke o vremenu koje ne zaslužuje biti upamćeno isključivo po totalitarnim zločinima. Saznajemo, između ostaloga, da je H. G. Welles prezirao film Metropolis Fritza Langa, da je astronom Hubble (po kojem je nazvan golemi teleskop u Zemljinoj orbiti) otkrio kako je naš Mliječni put tek jedna od bezbrojnih galaktika i da su nacisti našli načina da utječu na hollywoodsku produkciju. Takav pristup povijesti već je poznat čitateljima Vrtoglavih godina istog autora. Rastrgane godine njihov su nastavak, sequel koji su očekivali od Philippa Bloma, vrhunskog povjesničara popularne kulture.

Otok Capri, kolovoz 1939. Italija je u raljama fašizma, a Drugi svjetski rat samo što nije počeo. Na blistavoj zabavi pod zvijezdama prepunoj talijanskih aristokrata, nacista, špijuna i milijunaša, književnik Curzio Malaparte, veliki zavodnik i enfant terrible fašističkog pokreta, susreće zagonetnu ljepoticu, ženu koju je čekao cijeli život. Ali noć je još mlada i prije nego završi, Malaparte će se sukobiti s časnikom SS-a i uvući u spletku koja bi mogla odlučiti sudbinu svijeta, a dvojica će mu agenata Mussolinijeve tajne policije dati do znanja da ga sumnjiče za ubojstvo mlade engleske pjesnikinje. Svjestan da mu zatočeništvo donosi smrt, Malaparte se skriva, ali se ne predaje. Prije nego dođu po njega, odlučan je otkriti tko mu pokušava podvaliti, ali i podvući crtu pod niz pustolovina, grešaka, junaštava i kukavičluka koje je nazivao životom.

Prvo poglavlje pročitajte ovdje.

Harari je postigao svjetsku slavu svojom prethodnom provokativnom knjigom "Sapiens: Kratka povijest čovječanstva", u kojoj je pokušao dati pregled genetičke, antropološke, kulturalne, društvene i epistemološke povijesti ljudi u proteklih 100 tisuća godina.

U novoj knjizi, također provokativnog naziva, pokušava zamisliti našu budućnost. Hoćemo li doista, nakon životinjske borbe za opstanak, postati bogovi, može li se Homo sapiens pretvoriti u novu vrstu, Homo deus? 
 

U ovoj se knjizi sveobuhvatno istražuju korijeni svih glazbenih žanrova, od srednjovjekovnog jednoglasja preko veličanstvenih skladbi klasicizma do suvremenih ritmova bluesa, jazza, hip-hopa i popa.

Spektakularne fotografije prikazuju obitelji glazbala iz svih dijelova svijeta, razvitak najvažnijih instrumenata poput glasovira i violine, a posebna je pozornost posvećena glasovitim glazbenicima koji su utirali nove glazbene putove u pojedinom povijesnom razdoblju.

Više pročitajte u nastavku...

Sigurd Haraldarson dokazao se kao veliki ratnik i opasan neprijatelj. Prešao je dug put kako bi osvetio svoju obitelj. No izdajnički kralj Gorm koji je pogubio Sigurdova oca živ je i zdrav i računi još nisu izmireni.

Sveta prisega na krvnu osvetu plamti u Sigurdovim žilama, ali on mora biti strpljiv. Da bi se mogao sukobiti s moćnim kraljem potrebno mu je srebro i mora pridobiti još braće po maču, pa je svoju ratničku družinu odlučio povesti na zapad, u Švedsku, da se bore kao plaćenici. Tako će se naći u pogibelji te zamalo završiti kao stanovnici Valhale, a tim pothvatom zacrtat će se i Sigurdova sudbina. Ondje, u paklu zimske vatre…